Disanje je naša osnovna sposobnost. Kao takva, na nju ne obraćamo pažnju misleći da je to – to, uostalom, ceo život već dišemo, makar smo to savladali. Međutim, većina ljudi zapravo pogrešno diše čime se na loš način utiče na brojna zdravstvena stanja, na težinu i celokupno zdravlje, veličinu i funkciju pluća, imunitet. Čak i kada vodimo računa o tome šta jedemo, koliko se krećemo, kada uzmemo u obzir i kakvi su nam geni – ništa od toga neće biti važno ako ne dišemo pravilno.
Kroz praksu joge se osim sa fizičkim vežbama – asanama, upoznajemo i sa tehnikama disanja – Pranajamom.
- Prana (životna energija, dah)
- Ayama (kontrola)
Pranajama je tehnika koja pomaže u kontroli energetskog sistema koji je povezan sa našim fizičkim, nervnim sistemom. Na taj način nam pomaže da se opustimo i smanjimo anksioznost jer direktno utiče na naš um, a kako utiče na naše mentalno blagostanje takođe nas čini i fizički zdravim. Čini procese u telu efikasnijim i poboljšava imunitet.
Kako praktikovati Pranajamu?
Ne morate biti jogi da biste praktikovali Pranajamu. Dišemo svi, i oni koji žive jogu i oni koje to uopšte ne interesuje, ali bitnost svesnog disanja treba da bude bliska svima, bez obzira na to čime se bavili.
Svesno disanje je održavanje specifičnih obrazaca udisanja, izdisanja i zadržavanja daha. Prosto to je ono kad kažemo sami sebi, sada ćemo samo da dišemo. I sva naša pažnja i osećaji su usmereni ka našem dahu.
Ko se njome bavi – zna da je prava moć joge u našem dahu, i ništa drugo. Dah je moćan alat koji nam pomaže da smanjimo stres, osećamo se smireno i poboljšamo naše celokupno zdravlje, tako da iako ne radite asane, morate naći vremena da pažljivo dišete. Za vežbe disanja nisu potrebni nikakvi specijalni uslovi, oprema. Dovoljno je da izdvojite svaki dan 5-10 minuta. Raditi pomalo svaki dan i uvesti sebi ove vežbe kao rutinu je mnogo bolje nego povremeno ih izvoditi po pola sata.
Magija Disanja
– nekoliko minuta svakodnevnog svesnog disanja može povećati kapacitet pluća čime ćete produžiti svoj život
– U knizi Dah – autora James Nestora jednostavno je objašnjen rad dijafragme i koliko je koristimo:
„ Ono što u velikoj meri utiče na brzinu i snagu ove cirkulacije je torakalna pumpa, naziv za pritisak koji se stvara u grudima kada dišemo. Dok udišemo, negativni pritisak uvlači krv u srce; dok izdišemo, krv izbija nazad u telo i pluća, gde ponovno cirkuliše. To je slično načinu na koji okean poplavi obalu, a zatim se povuče. A ono što pokreće torakalnu pumpu je dijafragma, mišić koji se nalazi ispod pluća u obliku kišobrana.
Dijafragma se podiže tokom izdisaja, što smanjuje pluća, a zatim se spušta dole kako bi ih proširila tokom udisaja. Ovaj pokret gore-dole događa se u nama oko 50 000 puta dnevno. Tipična odrasla osoba koristi samo 10 posto dijafragme pri disanju, što preopterećuje srce, podiže krvni pritisak i uzrokuje nastanak problema s cirkulacijom. Produžavanje tih udisaja na 50 do 70 posto kapaciteta dijafragme ublažiće kardiovaskularni stres i omogućiti telu da radi efikasnije. Iz tog razloga, dijafragma se ponekad naziva „drugim srcem“, jer ne samo da kuca u svom sopstvenom ritmu, već takođe utiče na brzinu i snagu otkucaja srca.“
– Generišemo toplotu – Naš dah je topao jer naša tela proizvode toplotu kao nusproizvod metabolizma, sagorevajući šećere za stvaranje energije. Deo toplote se emituje iz naših tela, a deo kroz disanje. Jedna od pranajama koja povećava toplotu u telu je i Vatreni dah: lagano udišete i snažno izdišete. Izdisanje, koje zahteva da stegnete trbušne mišiće, glavni je fokus ove tehnike. Takođe, udah i izdah treba da budu iste dužine, bez ikakvih pauza između. Sa ovom tehnikom, ritam disanja je važniji od brzine. Radi se u sedećem položaju. Može trajati od 30 sekundi do 10 minuta, u zavisnosti od iskustva i mogućnosti.
– Svaka zdrava ćelija u telu se puni kiseonikom i tako se isporučuje. Celo krstarenje ćelije traje oko minut, a ukupne brojke su neverovatne. Unutar svakog od naših 25 biliona crvenih krvnih zrnaca nalazi se 270 miliona hemoglobina, od kojih svaki ima mesta za četiri molekula kiseonika. To je milijardu molekula kiseonika koja se ukrcava i iskrcava unutar svakog broda s crvenim krvnim zrncima. Nema ništa neobično u ovom procesu disanja i ulozi ugljen dioksida u razmeni gasova. To je osnovna biohemija. Ono što je manje poznato je uloga ugljen dioksida u gubitku težine. Taj ugljen dioksid u svakom izdahu ima težinu, a mi izdišemo veću težinu nego što udišemo. A način na koji telo gubi na težini nije obilnim znojenjem ili „sagorevanjem“. Gubimo na težini kroz izdah. Na svakih deset kilograma izgubljene masti u našim telima, osam i po kilograma iste izlazi kroz pluća; najveći deo je ugljen dioksid pomešan s malo vodene pare. Ostatak se znoji ili mokri. Pluća su telesni sistem koji reguliše težinu.
Disanje je alat koji nam je svima dostupan. Bez uslova i ograničenja. Obolelima da smanji tegobe a neke i da ukloni. Zdravima da bude još bolje, jer često nismo ni svesni koliko nam život može biti kvalitetniji i lagodniji. Dah je početak, pokretačka energija, nešto što nas prati od početka do kraja života. I to je dovoljan razlog da obratimo mnogo više pažnje na taj jednostavan svakodnevni proces. Time što se povezujemo sa našim dahom, povezujemo se sa samim sobom, kontrolišemo emocije, um i dovodimo se u stanje ravnoteže.